SEDMA UMJETNOST

Thomas Vinterberg – Dogma 95

Da li je Thomas Vinterberg zasluženo dobio Oskara 2021. za film “Another round”? To je pitanje koje se postavlja, a odgovori su šarenoliki, dok pojedini misle da je Vinterbergov film itekako zaslužio nagradu, drugi misle da je Oskar na neki način nepravedno dodjeljen ovom filmu, a trebao je da ode Jasmili Žbanić. Ko je upravu? Obje varijante. Vinterberg je neko ko je već ušao u historiju filma, a prvi uspjeh je postigao 1993. sa svojim diplomskim filmom “Another round”. Rođen 19. maja 1969. godine, poslije uspjeha svog diplomskog filma (koji osvaja nagrade na festivalima u Minhenu i Tel Avivu, iste godine snima svoju prvu TV dramu i kratki igrani film “Dječak koji je hodao unatrag.”

Vinterberg, svježi diplomac, i sa svojim drugim igranim filmom postiže ogroman uspjeh, te dobija brojne nagrade i međunarodna priznanja. Bilo je očigledno da je u pitanju reditelj unikatne poetike, naracije i stila, kome je bilo suđeno da zablista na svjetskoj sceni. Tri godine poslije Vinterberg snima svoj prvi dugometražni film “Najveći heroji”, koji spada u road movie žanr, osvaja nagradu u svojoj rodnoj Danskoj. Zatim, se dešava nešto neobično, u njegovoj karijeri, ali i na svjetskoj filmskoj sceni…

Šta je pokret Dogma-95?

Radikalni filmski pokret koji su osnovali T. Vinterberg i L. von Trier

U moru filmskih pravaca, valova i pokreta koji pune historijske čitanke i svjetske kinematografije, jedan se izdvaja, što zbog svoje sirovosti, subverzivnosti i otpora koji pokazuje prema sili tadašnje, ali i današnje, filmske plime. Dogma 95  je pokret nastao  u Danskoj nakon manifesta iz 1995. godine koji su u 45 minuta sastavili danas slavni danski redatelji Lars von Trier i Thomas Vinterberg. Pojam dogme se najčešće vezuje uz religijsku doktrinu, a označava temelj, podlogu ili osnovu određenog učenja, ideje ili filozofskog sustava u širem smislu. Ukratko, predstavlja neosporivu istinu. 

Manifest Dogma 95 rodio se kao plod frustracije tehnologijom i industrijom koja je zatrovala film pomaknuvši ga od njegove tradicionalne osnove u kojoj se nalaze lik i priča. Vraćajući filmsku umjetnost osnovama Dogma ju je približila širokom krugu autora, uz uvjet da ispoštuju deset pravila koji su bili određeni kao zavjet filmske čistoće. Tako se film trebao približiti stvarnosti koliko je to god moguće, iako se tako približio i kazališnoj formi s ukinućem naknadnih, studijskih intervencija na zvuku. Tako Dogmu 95 možemo protumačiti kao okret prema autentičnoj, elementarnoj i estetski ogoljenoj osnovi koja nastoji sedmu umjetnost približiti istini od izvedbe do realizacije.

"Proslava", T. Vinterberg je djelo koje prati pravila Dogme 95, 1998.

Neka od pravila Dogme 95 su danas vjerovatno najsličnija čuvenim found footage filmovima, u smislu da kamera mora da bude iz ruke, nije dozvoljena upotreba muzike ni rekvizita, sve da bi se postila čista filmska autentičnost. “Proslava”, film Thomasa Vinterberga koji prati ova postavljena pravila 1999. osvaja nagradu žirija na festivalu u Kanu. Ako ovaj pokret promatramo iz društvene perspektive, vidljivo je da on omogućuje sudjelovanje u ovoj inače skupoj umjetnosti širim slojevima autora kojima je za stvaranje dovoljna jedna kamera i malo volje. Upravo zato ovaj pokret u sebi sadrži protestnu notu protiv elitizacije umjetnosti i njene ovisnosti o bogatim studijima, a uspjeh nekih filmova ove estetike dokazuje kako budžet nije preduvjet kvalitete. Pokret je završio 2005. godine, poslije Vinterberg razvija potpuno drugačiji pristup, ali zadržava slične teme u svojim djelima. 

The hunt (2012) - Novi Vinterberg

Od ranih 2000 godina, sve do 2012. Vinterberg pravi par filmova i snima spot za bend Metallica, ali njegova djela ne postižu svjetski uspjeh i jedva se prodaju u Danskoj. Čini se da je autoru ova pauza bila potrebna da iz slabih i tema koje se tiču ljubavi zakorači u ozbiljne i društvene teme. 2012. Vinterberg snima film “Hunt” koji ulazi u najuži krug nominacije za Oskara. 

Glavnu ulogu tumači Mads Mikelsen. Radnja se odvija u malom danskom gradiću u periodu oko Božića i prati čovjeka koji postaje meta masovne histerije nakon što je nepravedno optužen za zlostavljanje devojčice u vrtiću gdje radi kao učitelj.

"Hunt" je po mnogima najbolji vinterbergov film, 2012.

Laž i društveno prihvatanje  istine jedna je od centralnih tema filma. Koncept socijalne konstrukcije stvarnosti izravno je povezan sa zapletom filma – u određenom smislu zajednica je glavnog lika kolektivno “konstruisala” kao nasilnika, pa i pedofila. Kao što izjavljuje jedan od likova u vrtiću, “Mislim da ovdje više nitko ne sumnja u ono što je Lucas učinio.” “Hunt” ispituje vrijednost istine laži i krhku prirodu sjećanja i istine. Laž dobiva status istine zbog kolektivnog društvenog prihvatanja. Zbog utjecaja zajednice oko sebe, ni žrtva više ne može reći je li lagala ili govorila istinu. Zajednica ponavlja i potvrđuje laž sve dok ne dobije status istine. Tako granica između istine i laži postaje subjektivna stvar društvenog prihvaćanja. Ili da se prisjetimo Friedricha Nietzschea u „O istini i laži u izvan-moralnom smislu“: “Istine su iluzije o tome ko je zaboravio da je to ono što jesu.”

Another round (2021) - Zaslužen Oskar?

Narativ filma je u svom koceptu jednostavan: Profesori Martin (Mikkelsen), Tommy , Peter i Nikolaj  su kolege u gimnaziji u Kopenhagenu, a slobodno vrijeme provode zajedno. Njih četvorica imaju problema sa učenicima koji nisu dovoljno motivisani i počinju osjećati kako im životi postaju monotoni. Na proslavi Nikolajevog 40. rođendana raspravljaju o norveškom psihijatru Finnu Skårderudu koji je tvrdio da 0.05 promila alkohola u krvi pomažu čovjeku da postane kreativniji i opušteniji. Iako je većina u početku bila protiv ove teorije, Martin odlučuje da počne piti na poslu zato što je depresivan zbog problema u braku. Ostatak društva mu se ipak pridružuje jer žele vidjeti da li će se eksperiment ispostaviti tačnim. Uspostavljaju pravila: nikada ne smiju imati ispod 0.05 promila i piti iza osam sati navečer.

Ali ubrzo nastaju problemi, počinju da povećavaju unos alkohola, život im se krene raspadati, a jedan od prijatelja čak i nastrada. Jasno je da nije u pitanju tek “film o pijanim dancima”. On ne nosi jaku poruku zajednice i kritiku poput filma “Hunt”, ali u svojoj srži nije pesimističan i proslavlja život običnih ljudi. Od samog početka je “Another Round” bio apsolutni favorit svih kritičara. Nominovan je za Zlatni globus i osvojio Baftu u istoj kategoriji. 

Režiseru Vinterbergu su sigurno drage sve pozitivne kritike, ali one nemaju mogućnost da umanje bol kroz koju prolazi. Naime, vozač koji je bio fokusiran na korištenje telefona je izazvao sudar prilikom kojeg smrskan automobil kojim je upravljala Vinterbergova bivša supruga Maria. Ona se uspjela oporaviti, ali je njihova kćerka Ida preminula u 19-oj godini života. Ovaj tragični događaj se odigrao samo četiri dana nakon početka snimanja “Another Round” u kojem je trebala imati ulogu. Oskar, za koji je bilo samo pitanje vremena kad bi ga dobio, sudeći po blistavoj karijeri, reditelj je posvetio svojoj Idi. 

  •  
  •  
  •